VEČERAS ĆU MORATI RANIJE U KREVET

Večera na stolu. Lagana. Bez mesa.

Televizija upaljena.  Novosti  dana, vijesti  spektakularne, to svakog interesuje,

kažu urednici i direktori programa.

I danas je neko ubio bližnjega, slučajnog prolaznika ili tišinu

svoju.

Hoće svi slavu. Čak i ulični psi što laju u sred noći i bude predsjednika,

ptice što skaču po mercedesima i prozorskim oknima stambenih zgrada,

tražeći hranu zatrovanu olovom iz benzina, konzervansima iz fabričkih hala

u Taivvanu ili Kini, gdje je jeftina radna snaga.

Meteorolog ushićeno kaže sutra će biti kiše. Spikerica se okreće prema trećoj kameri, malo zbunjena, ali uz osmijeh na nabreklim usnama, možda ih je sredila u Las Vegasu ili Petro-gradu, koga je to briga, ona je zajednička sreća gledatelja, sponzora i headhuntera. Sutra će se, za višu platu, i na neprijateljskoj televiziji smiješiti.